Ze St. Heliera/St. Hélyi. Mjazy Francojskeju a Engelskeju, ale bližej Francojskej, jo kupa Jersey/Jèrri. Ako teke Kupa Man a Guernsey njejo źěł Wjelikeje Britaniskeje, ale tak pomjenjony Bailiwick abo Crown Dependency ako swójska statna forma. To groni, až ma swój parlament, kněžaŕstwo, kazni a pjenjeze, ale jo direktnje pśirědowana engelskemu kraloju. Pópšawem jo stawizniski hynac wokoło, dokulaž jo normaniski kral William ten Dobyśaŕ w 11. stolěśu wót Normandijskeje dobył Engelsku. Kupa jo rěcnje francojski pregowana, ale politiski pśecej wuski zwězana była z engelskim kralojstwom. Akle zachopjeńk 20. stolěśa su změnili wót francojskeje do engelskeje rěcy. Co pak wjele njewěźe: na kupje dajo teke tśeśu, staru rěc. Jo to jerjejšćina (Jèrriais), kótaraž jo pódobna francojšćinje, jo pak stara normaniska rěc. Pśiswójźbne rěcy se powědaju w Normandiji a na kupach Guernsey, Alderney a Sark. Dla francojšćiny a engelšćiny jo se wužywanje jerjejšćiny južo dlejšy cas reducěrowała. Wažny jo pak teke cas Drugeje swětoweje wójny, ako kupa jo nimski wobsajźona była a Nimce njejsu rozměli rěc.