Diese Seite drucken

Kužde lěto pitśku wěcej za to serbske – na pśikład „libštok“ a „wónjatu erlicu“ na tofli

Awtor: Ines Neumannojc srjoda, 27. julij 2016
Toflicka stoj w Kózlem na terenje Centruma za wobswět a zmakanje. Mólowanja a pśestajenje su źiśi zakładneje šule w Drjowku wugótowali. Foto: M. Jurk

Drjowk/Drebkau. Sabine Winkelmannowa jo gjarda. Jeje wukniki su mjenja rostlinkow za tu toflu w Kózlem do serbskeje rěcy pśestajili. To jo był zajmny a wótměnjaty nadawk w wucbje za serbsku rěc, jo groniła. Dokulaž njejsu mógali te mjenja rostlinkow we swójich šulskich knigłach namakaś, su musali tam pilnje slěźiś. Pśez to su wjele pśinawuknuli w serbskej rěcy. Až na pśikład te mjenja tych rostlinkow njejsu wšuźi jadnake. „Smy se rozsuźili za błośańske mjenja“, jo wóna Casnikoju groniła. Ale to su musali wukniki wšykno nejpjerwjej wuslěźiś, kake te wšake mjenja su, až dajo tak wjele wariantow. Roswi-tha Baumertowa wót Serbskeje tkajarskeje śpy w Drjowku jo jim rostlinowe knigły dariła, aby to wšykno wugbaś mógali. Weto su hyšći dalšnu pomoc trjebali. Katalin Porackojc wót tkajarskeje śpy jo jim wobstarała radu fachnikow, aby wšykne mjenja pšawje wuzgónili.

artikel pógódnośiś
(0 )
Pšosym zalogujśo se, cośo-li komentar dodaś